Kako postaviti mogu�nosti vezane uz performanse u operacijskom sustavu Windows XP

Windows dodjeljuje resurse u skladu sa svojim postavkama i prema njima upravlja ure�ajima i programima. No u odjeljku System (Sustav) upravlja�ke plo�e mo�ete promijeniti te mogu�nosti performansi i na�in na koji Windows upravlja tim mogu�nostima.

U ovom se �lanku opisuje postavljanje mogu�nosti performansi za ra�unalo pomo�u preuzete vo�ene pomo�i ili provo�enjem ru�nih koraka.

Ako ne mo�ete preuzeti ili instalirati vo�enu pomo�, provedite ru�ne korake u ovom �lanku.

Ru�ni koraci za postavljanje mogu�nosti performansi u sustavu Windows XP

Ako ne �elite instalirati i pokrenuti vo�enu pomo�, mogu�nosti performansi u operacijskom sustavu Windows XP postavite ru�no.

Ovaj je odjeljak namijenjen naprednim korisnicima ra�unala. Ako nemate iskustva s naprednim uputama, obratite se slu�bi za podr�ku. Da biste saznali informacije kako to u�initi, posjetite sljede�e Microsoftovo web-mjesto:Napomena Da biste postavili mnoge of ovih mogu�nosti performansi, morate se prijaviti u Windows pomo�u administratorskog ra�una ra�unala. Da biste provjerili jeste li u Windows prijavljeni pomo�u administratorskog korisni�kog ra�una ra�unala, posjetite sljede�e Microsoftovo web-mjesto:Da biste ru�no postavili mogu�nosti performansi, provedite ove korake:

Prvi korak: Ru�no upravljanje zakazivanjem procesora

Broj resursa dostupnih za procesor ra�unala ograni�en je. Windows upravlja tim procesima automatski i mo�e alocirati zadatke razli�itim procesorima ili upravljati ve�im brojem procesa na jednom procesoru. Na�in na koji Windows upravlja tim resursima mogu�e je prilagoditi tako da prioritet za te resurse dodijelite programima u prvom planu, odnosno pozadinskim servisima.

Windows po zadanom daje prioritet programima u prvom planu. Zbog dodanih resursa procesora programi br�e reagiraju. Ako tijekom rada �elite pokrenuti pozadinske servise, npr. ispis ili sigurnosno kopiranje diska, te �elite da oni reagiraju br�e, mo�ete postaviti Windows tako da resurse procesora ravnomjerno dijeli izme�u programa u pozadini i programa u prvom planu.

Napomena Ako koristite Windows XP kao poslu�itelj, preporu�ujemo vam da pozadinskim servisima alocirate vi�e resursa.

Da biste ru�no promijenili performanse pozadinskih programa i programa u prvom planu, provedite ove korake:

1. Kliknite Start, zatim Run (Pokreni), u okvir Open (Otvori) unesite sysdm.cpl, a zatim pritisnite tipku ENTER da biste otvorili dijalo�ki okvir System Properties (Svojstva sustava).
2. Kliknite karticu Advanced (Dodatno), a zatim u odjeljku Performance (Performanse) kliknite Settings (Postavke).
3. Kliknite karticu Advanced (Dodatno), a zatim u odjeljku Processor scheduling (Dodjeljivanje procesora) odaberite neku od sljede�ih metoda:
   • Kliknite Programs (Programi) da biste dodijelili vi�e procesorskih resursa programima u prvom planu. Ta se postavka preporu�uje ve�ini korisnika.
   • Kliknite Background services (Pozadinski servisi) da biste dodijelili podjednaku koli�inu procesorskih resursa svim pokrenutim procesima. To se odnosi na zadatke ispisa i aplikacije.
4. Klikom na OK (U redu) primijenite preference i zatvorite dijalo�ki okvir.

Drugi korak: Ru�no upravljanje memorijom ra�unala

Kada ra�unalu ponestaje fizi�ki instalirane radne memorije (RAM-a), Windows pomo�u strani�ne datoteke, poznate kao virtualna memorija, na tvrdom disku dodaje dostupnu memoriju radi simulacije fizi�kog RAM-a. Strani�na datoteka virtualne memorije koja se stvara tijekom instalacije po zadanome je 1,5 puta ve�a od fizi�kog RAM-a na ra�unalu. Zato �e ra�unalo na kojem je instaliran 1 GB RAM-a imati 1,5 GB virtualne memorije.

Strani�nu datoteku mogu�e je ru�no pove�ati ili smanjiti. Kori�tenje virtualne memorije mo�ete optimizirati podjelom datoteke na vi�e pogona i uklanjanjem alociranog prostora sa sporih ili izrazito optere�enih pogona. Da biste optimizirali prostor virtualne memorije, podijelite ga na �to vi�e fizi�kih tvrdih diskova. Pri odabiru pogona slijedite ove smjernice:

• Nastojte ne dr�ati strani�nu datoteku na istom disku na kojem se nalaze sistemske datoteke, �to je obi�no pogon C.
• Izbjegavajte smje�tanje strani�ne datoteke na pogon otporan na pogre�ke, poput jedinice sa zrcalnom kopijom ili RAID-5 jedinice. Za strani�ne datoteke otpornost na pogre�ke nije potrebna, a neka ra�unala otporna na pogre�ke sporo zapisuju podatke jer ih zapisuju na vi�e lokacija.
• Ne stavljajte vi�e strani�nih datoteka na razli�ite particije istog fizi�kog tvrdog diska.

Ru�na promjena veli�ine strani�ne datoteke virtualne memorije

Da biste dovr�ili taj postupak, morate se prijaviti kao administrator ili �lan grupe administratora. Ako je ra�unalo umre�eno, postavke mre�nih pravila mo�da vam ne�e dopustiti dovr�enje tog postupka.

Da biste ru�no promijenili veli�inu virtualne memorije, slijedite ove korake:

1. Kliknite Start, zatim Run (Pokreni), u okvir Open (Otvori) upi�ite sysdm.cpl, a zatim pritisnite tipku ENTER.
2. Kliknite karticu Advanced (Dodatno), a zatim u odjeljku Performance (Performanse) kliknite Settings (Postavke).
3. Kliknite karticu Advanced (Dodatno) pa u odjeljku Virtual memory (Virtualna memorija) kliknite Change (Promijeni).
4. U odjeljku Drive [Volume Label] (Pogon [Oznaka jedinice]) kliknite pogon sa strani�nom datotekom koju �elite promijeniti.
5. U odjeljku Paging file size for selected drive (Veli�ina strani�ne datoteke za odabrani pogon), kliknite Custom size (Prilago�ena veli�ina), u okvir Initial size (MB) (Po�etna veli�ina (MB)) ili Maximum size (MB) (Maksimalna veli�ina (MB)) upi�ite novu veli�inu strani�ne datoteke u megabajtima (MB), a zatim kliknite Set (Postavi).
6. Klikom na OK (U redu) zatvorite dijalo�ki okvir i primijenite promjene.

Napomena Nakon promjene veli�ine strani�ne datoteke od vas bi se moglo zatra�iti ponovno pokretanje sustava Windows. Ako se od vas zatra�i ponovno pokretanje, promjene ne�e stupiti na snagu dok ponovno ne pokrenete Windows.

Napomene

• Ako �elite da Windows odabere najprikladniju veli�inu strani�ne datoteke, kliknite System managed size (Veli�ina upravljana sustavom). Preporu�ena je minimalna veli�ina iznosi 1,5 puta koli�ine RAM-a na ra�unalu, a preporu�ena maksimalna veli�ina 3 puta koli�ine RAM-a. Ako, na primjer, imate 256 MB RAM-a, minimalna je veli�ina 384 MB, a maksimalna 1152 MB.
• Da biste ostvarili najbolje performanse, nemojte postaviti po�etnu veli�inu na manje od minimalne preporu�ene veli�ine u odjeljku Total paging file size for all drives (Ukupna veli�ina strani�ne datoteke za sve pogone). Preporu�ena veli�ina iznosi 1,5 puta koli�ine RAM-a na ra�unalu. Budu�i da se performanse mogu smanjiti ako je strani�na datoteka prevelika, dobro je zadr�ati preporu�enu postavku veli�ine strani�ne datoteke. No ako se �esto slu�ite programima koji koriste mnogo memorije, npr. grafi�kim programima ili igrama, mo�ete je pove�ati.
• Izri�ito preporu�ujemo da ne onemogu�ujete i ne bri�ete strani�nu datoteku jer time mo�ete smanjiti performanse ra�unala. Ako ipak odlu�ite izbrisati strani�nu datoteku, postavite i po�etnu i maksimalnu veli�inu na nulu ili kliknite No paging file (Bez strani�ne datoteke).

Ru�no optimiziranje kori�tenja memorije

Kori�tenje memorije ra�unala mo�ete optimizirati u skladu sa svojim specifi�nim potrebama. Ako ra�unalo koristite kao radnu stanicu, a ne kao poslu�itelj, mo�ete pove�ati performanse tako da vi�e memorije dodijelite programima. Programi �e br�e raditi, a zadr�at �ete zadanu postavku veli�ine predmemorije sustava u sustavu Windows XP. No ako ra�unalo uglavnom koristite kao poslu�itelj ili ako koristite programe kojima je potrebna velika predmemorija sustava, mo�ete odvojiti vi�e memorije ra�unala za predmemoriju sustava.

1. Kliknite Start, zatim Run (Pokreni), u okvir Open (Otvori) upi�ite sysdm.cpl, a zatim pritisnite tipku ENTER.
2. Kliknite karticu Advanced (Dodatno), a zatim u odjeljku Performance (Performanse) kliknite Settings (Postavke).
3. Kliknite karticu Advanced (Dodatno), a zatim u odjeljku Memory usage (Kori�tenje memorije) odaberite neku od sljede�ih metoda:
   • Kliknite Programs (Programi) ako ra�unalo uglavnom koristite kao radnu stanicu, a ne kao poslu�itelj. Ova mogu�nost alocira vi�e memorije programima.
   • Kliknite System cache (Predmemorija sustava) ako ra�unalo uglavnom koristite kao poslu�itelj ili ako koristite programe kojima je potrebna velika predmemorija sustava.
4. Klikom na OK (U redu) spremite preference i zatvorite dijalo�ki okvir.

Tre�i korak: Ru�na promjena vizualnih efekata

Windows nudi nekoliko mogu�nosti za postavljanje vizualnih efekata na ra�unalu. Ispod izbornika, primjerice, mo�ete prikazivati sjene ili mo�ete konfigurirati Windows tako da pri pomicanju prozora po zaslonu prikazuje cijeli njegov sadr�aj.

Napomena Iako je zbog privla�nijeg su�elja ra�unalo s njima ugodnije koristiti, vizualni efekti mogu i usporiti ra�unalo.

U sustavu Windows mogu�e sve je mogu�nosti vizualnih efekata mogu�e uklju�iti, isklju�iti ili automatizirati. Mo�ete i vratiti zadane postavke ili odabirom �eljenih vizualnih efekata postaviti vlastite prilago�ene mogu�nosti.

Da biste promijenili vizualne efekte, slijedite ove korake:

1. Kliknite Start, zatim Run (Pokreni), u okvir Open (Otvori) upi�ite sysdm.cpl, a zatim pritisnite tipku ENTER.
2. Kliknite karticu Advanced (Dodatno), a zatim u odjeljku Performance (Performanse) kliknite Settings (Postavke).
3. Kliknite karticu Visual Effects (Vizualni efekti), a zatim odaberite neku od sljede�ih metoda:
   • Kliknite Let Windows choose what's best for my computer (Neka sustav Windows odabere �to je najbolje za ra�unalo) da biste odabir vizualnih efekata prepustili sustavu Windows.
   • Kliknite Adjust for best appearance (Prilagodi za najbolji prikaz) da bi Windows automatski prilagodio postavke za najbolji prikaz.
   • Kliknite Adjust for best performance (Prilagodi za najbolje performanse) da bi Windows automatski prilagodio postavke za najbolje performanse.
   • Kliknite Custom (Prilago�eno), a zatim potvrdite okvire uz stavke koje �elite uklju�iti. Poni�tite potvrdne okvire uz one stavke koje �elite isklju�iti.
4. Klikom na OK (U redu) primijenite promjene i zatvorite dijalo�ki okvir.

Napomena Bez obzira na odabrane vizualne efekte, postavku uvijek mo�ete prilago�avati uklju�ivanjem i isklju�ivanjem pojedina�nih stavki popisa. Ako promijenite neku stavku, gumb Custom (Prilago�eno) automatski �e se odabrati.

Rje�nik

Pozadinski program Pozadinski je program bilo koji program koji se izvodi dok korisnik radi na nekom drugom zadatku. Mikroprocesor ra�unala dodjeljuje manje resursa pozadinskim programima nego programima u prvom planu.

Varijabla okru�enja Varijabla okru�enja jest niz informacija o okru�enju, poput pogona, staze ili naziva datoteke pridru�enih simboli�kom nazivu koji Windows mo�e koristiti. Da biste definirali varijable okru�enja, poslu�ite se alatom Sustav na upravlja�koj plo�i ili naredbom set (postavi) u naredbenom retku.

Program u prvom planu Program u prvom planu jest program koji se izvodi u aktivnom prozoru (gornji prozor s istaknutom naslovnom trakom). Program u prvom planu reagira na naredbe korisnika.

Zrcaljena jedinica Zrcaljena jedinica jest jedinica otporna na pogre�ke koja duplicira podatke na dva fizi�ka diska. Zrcaljena jedinica osigurava redundanciju podataka jer koristi dvije identi�ne jedinice. Te su jedinice poznate kao zrcalne kopije. One dupliciraju informacije koje jedinica sadr�i. Zrcalna se kopija uvijek nalazi na nekom drugom disku. Ako jedan od fizi�kih diskova otka�e, podaci na neispravnom disku postaju nedostupni, ali sustav nastavlja s radom na zrcalnoj kopiji na drugom disku. Zrcaljene pogone mo�ete stvarati samo na dinami�kim diskovima.

strani�na datoteka Op�enito poznata kao "virtualna memorija", strani�na datoteka dio je tvrdog diska stvoren radi pro�irenja dostupne memorije. Kada sustavu Windows ponestane instalirane fizi�ke memorije (RAM), strani�na datoteka koristit �e se kao "virtualna" memorija. Po zadanom Windows prijenosom podataka za pozadinske servise i neaktivne programe na tu strani�nu datoteku osloba�a RAM za programe koji se trenutno koriste.

Particija Particija je dio fizi�kog diska koji funkcionira kao da se radi o fizi�ki zasebnom disku. Kada stvorite particiju, morate je formatirati i dodijeliti joj slovo pogona da biste na nju mogli pohranjivati podatke. Na osnovnim diskovima particije su poznate kao osnovne jedinice. Osnovne jedinice obuhva�aju primarne particije i logi�ke pogone. Na dinami�kim diskovima particije su poznate kao dinami�ke jedinice. Dinami�ke jedinice obuhva�aju jednostavne jedinice, jedinice s trakastom pohranom, rastegnute, zrcalne i RAID-5 jedinice.

RAID-5 jedinica RAID-5 jedinica jest jedinica otporna na pogre�ke na kojoj se podaci i informacije o paritetu naizmjence raspore�uju na tri ili vi�e fizi�kih diskova. Paritet je izra�unata vrijednost koja se koristi za rekonstrukciju podataka nakon zatajenja. Ako dio fizi�kog diska zataji, iz preostalih podataka i pariteta Windows ponovo kreira podatke koji su se nalazili na neispravnom dijelu. RAID-5 jedinice mo�ete stvarati samo na dinami�kim diskovima te ih nije mogu�e zrcaliti niti pro�irivati.

Ako vam te metode ne poma�u, na web-mjestu Microsoftove slu�be korisni�ke podr�ke potra�ite druga rje�enja problema. Neke od usluga koje se nude na web-mjestu Microsoftove slu�be korisni�ke podr�ke:

• Pretra�iva Baza znanja
  (http://support.microsoft.com/search/?adv=1?ln=hr)
  . Pretra�ujte informacije o tehni�koj podr�ci i alate za samopomo� za Microsoftove proizvode.
• Centri za rje�enja
  (http://support.microsoft.com/gp/hublist/hr#tab0)
  . pregledajte naj�e��a pitanja o proizvodima i najva�nije pojedinosti vezane uz podr�ku.
• Ostale mogu�nosti podr�ke
  (http://support.microsoft.com/contactus/?ln=hr)
  . Postavite pitanje putem weba, obratite se Microsoftovoj slu�bi korisni�ke podr�ke ili dajte povratne informacije.

Dodatnu pomo� za postavljanje mogu�nosti performansi u sustavu Windows XP zatra�ite od slu�be za podr�ku na adresi

Pomo� vezanu uz probleme s performansama sustava u sustavu Windows Vista potra�ite na sljede�oj Microsoftovoj web-stranici:

Dodatne informacije o premje�tanju strani�ne datoteke potra�ite u �lanku iz Microsoftove baze znanja pod brojem