Opis kako različite transakcije utječu na iznos "Trošak prodane robe" (COGS) u računovodstvenom stručnjaku i računovodstvenom izrazu

Prvi primjer: prodajete artikle bez primanja artikala u inventar

Ako prodajete artikle bez primanja artikala u inventar, cijena kupnje iz zapisa artikla koristi se za procjenu iznosa COGS-a. Iznos COGS-a iz svih prethodnih transakcija ponovno se izračunava ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

• Cijena kupnje promijenit će se.

• Stavka se ponovno prodaje. No artikl ne primate u inventar.

Razmislite o sljedećem scenariju:

• Stvorite stavku A. Stavka A ima kupovnu cijenu od 10,00 KN. Stavka A ima količinu od 0 na ruci i vrijednost od 0,00 KN.

• 1. siječnja 2006. prodajete 1 jedinicu artikla A. Transakcija se objavljuje na COGS računu za 10,00 KN.

• Stavku A otvarate s popisa stavki. Zatim kupovnu cijenu promijenite s 10,00 KN na 20,00 KN.

• 5. siječnja 2006. prodajete 1 jedinicu artikla A. Transakcija se objavljuje na COGS računu za 30,00 KN.

Budući da je cijena kupnje u zapisu artikla promijenjena prije nego što je stavka primljena u inventar, sustav ponovno izračunava sve prethodne transakcije pomoću nove kupovne cijene. Stoga transakcija od 1. siječnja 2006. sada koristi trošak od 20,00 KN umjesto troška od 10,00 KN. Osim toga, transakcija od 5. siječnja 2006. koristi i trošak od 20,00 KN. Stoga bi završni saldo COGS računa sada trebao biti 40,00 KN. Budući da je 10,00 KN već objavljeno za transakciju od 1. siječnja 2006., druga transakcija za 30,00 KN bit će objavljena 5. siječnja 2006. tako da se završni saldo od 40,00 KN pravilno prikazuje.

2. primjer: dokument o prodaji spremate prije spremanja dokumenta o kupnji

Ako dokument o prodaji spremite prije spremanja dokumenta o kupnji, cijena kupnje iz zapisa artikla koristi se prilikom spremanja dokumenta o prodaji. Stoga se prilikom kupnje stavke prilagođava COGS računu ako se pojave razlike u troškovima.

Razmislite o sljedećem scenariju:

• Stvorite stavku A. Stavka A ima kupovnu cijenu od 5,00 KN. Stavka A ima količinu od 0 na ruci i vrijednost od 0,00 KN.

• 1. siječnja 2006. prodajete 1 jedinicu artikla A. Transakcija se objavljuje na COGS računu za 5,00 KN.

• 1. ožujka 2006. primate jednu jedinicu stavke A koja ima trošak od 4,50 KN. Transakcija se objavljuje na COGS računu za negativan iznos od 1.50 KN 1. siječnja 2006. To sada uzrokuje da COGS račun točno odražava završni saldo od 4,50 KN.

3. primjer: poništavate fakture od prethodnog datuma kada postoje dokumenti koji imaju datum transakcije koji je kasniji od datuma transakcije poništenih faktura

Kada poništite fakturu, artikli u toj fakturi vraćaju se u inventar. Stavke se vraćaju u inventar na datum koji se koristi u poništenoj fakturi. Kada se stavka vrati u inventar, vraća se trošak robe koja je povezana s tom prodajom. Taj će trošak robe imati najstariji datum. Taj će se trošak robe najprije koristiti za bilo koju kasniju prodaju. Stavke na COGS računu za kasniju prodaju iste stavke ponovno se izračunavaju ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

• Nakon stvaranja fakture prodali ste više iste stavke.

• Prije poništavanja fakture prodali ste više iste stavke.

Stoga se troškovi stavki na poništenoj fakturi troše u sljedećoj zabilježenoj prodaji. Sva prodaja nakon datuma poništene fakture ima nove iznose na COGS računu.

Kada poništite fakturu, program stvara skup transakcija radi pomaka izvorne prodaje da bi se ponovno izračunao. Te transakcije obuhvaćaju sljedeće:

• Transakcija koja uklanja izvorni trošak robe.

• Druga transakcija koja dodaje trošak artikala na poništenoj fakturi natrag u inventar.

Obje transakcije imaju isti datum kao i poništena transakcija. Stoga COGS račun i inventar imaju točne završne saldo nakon restatementa. No za ponovne izračune svih kasnijih prodaja postoji velika jedno vremenska prilagodba.

Razmislite o sljedećem scenariju:

• Stvarate stavku A. Ova stavka sadrži količinu od 0 na ruku i vrijednost od 0,00 KN.

• 1. siječnja 2006. primate jednu jedinicu stavke A. Ova stavka ima trošak od 5,00 KN.

• 1. veljače 2006. primate jednu jedinicu stavke A. Ova stavka ima trošak od 4,50 KN.

• 1. ožujka 2006. prodajete 1 jedinicu artikla A. Transakcija se objavljuje na COGS računu za 5,00 KN.

• 5. ožujka 2006. prodajete 1 jedinicu artikla A. Transakcija se objavljuje na COGS račun za 4,50 KN.

• Poništavate fakturu od 1. ožujka 2006.

U ovom scenariju, kada poništite fakturu od 1. ožujka 2006., artikl se vraća u inventar. Artiklu se dodjeljuje izvorni trošak robe koja je korištena 1. siječnja 2006. To znači da će faktura od 5. ožujka 2006. zapravo imati COGS iznos od 5,00 kn umjesto COGS iznosa od 4,50 KN. Negativan iznos od 4,50 KN objavljuje se na COGS račun 1. ožujka 2006.

Taj će postupak utjecati na sve spremljene fakture koje sadrže stavku A jer će biti objavljena velika pojedinačna prilagodba. Ta prilagodba koristit će datum poništene fakture.

4. primjer: stvaranje transakcije prilagodbe inventara

Kada stvorite transakciju prilagodbe zaliha u prozoru Prilagodba količine ili u prozoru "Prilagodba količine i vrijednosti", morate unijeti novu vrijednost umjesto vrijednosti prilagodbe koju želite napraviti. Razlika između nove vrijednosti koju ste unijeli i vrijednosti COGS računa na navedenom datumu koristi se za određivanje iznosa prilagodbe zaliha.

Razmislite o sljedećem scenariju:

• Stvarate stavku A. Stavka A ima količinu od 10 i vrijednost od 2000,00 KN od 1. siječnja 2006. To znači da svaka stavka košta 200,00 USD.

• 1. veljače 2006. prodajete pet jedinica stavke A. Transakcija se objavljuje na COGS račun za 1000 KN.

• 5. veljače 2006. prodajete pet jedinica stavke A. Transakcija se objavljuje na COGS račun za 1000 KN.

• Svjesni ste da je vrijednost 1. siječnja 2006. trebala biti 1500 dolara umjesto 2000 kn. Da biste stvorili tu prilagodbu, otvorite prozor "Prilagodba količine i vrijednosti zaliha". Datum postavite na 1. siječnja 2006. Unesite novu količinu od 10 i unesite novu vrijednost od 1500 KN.

U ovom scenariju transakcija se objavljuje na COGS račun za negativan iznos od 500,00 KN 1. siječnja 2006.

Ako generirate izvješće o vrednovanju inventara za stavku A, izvješće sadrži sljedeće podatke:

• 1. siječnja 2006. izvorna je prikazana transakcija za 2000 kn.

• 1. siječnja 2006. prikazuje se transakcija negativnog iznosa od 500,00 KN. Ta transakcija za negativni iznos odražava razliku između izvorne vrijednosti od 2000 KN i nove vrijednosti od 1500 KN. Time se trošak pojedinačne stavke mijenja s 200 KN na 150 KN.

• 1. veljače 2006. prikazuje se transakcija negativnog iznosa od 750,00 KN. Ta transakcija za negativni iznos odražava pet prodanih stavki i koje su imale cijenu od 150,00 kn.

• 5. veljače 2006. prikazuje se transakcija negativnog iznosa od 750,00 KN. Ta transakcija za negativni iznos odražava pet prodanih stavki i koje su imale cijenu od 150,00 kn.

Peti primjer: promijenite stavke u spremljenom dokumentu

Kada promijenite stavke u spremljenom dokumentu, efekt na iznos COGS-a nalikuje primjeru 3. Kada promijenite stavke u spremljenom dokumentu, trošak svih uklonjenih stavki vraća se pomoću datuma uređenog dokumenta. Iznos COGS-a ponovno se izračunava za dokumente stvorene nakon datuma uređenog dokumenta.



Razmislite o sljedećem scenariju:

• 1. siječnja 2006. kupujete 1 jedinicu artikla A. Ova stavka ima trošak od 5,00 KN.

• 5. siječnja 2006. prodajete 1 jedinicu artikla A. Transakcija se objavljuje na COGS računu za 5,00 KN.

• 1. veljače 2006. kupujete 1 jedinicu artikla A. Ova stavka ima trošak od 6,00 KN.

• 5. veljače 2006. prodajete 1 jedinicu artikla A. Transakcija se objavljuje na COGS računu za 6,00 KN.
  

• Fakturu uređujete od 5. veljače 2006. Stavku A zamjenjujete stavkom B.

U ovom scenariju transakcija se objavljuje na COGS račun za 6,00 KN 5. siječnja 2006. Taj je datum datum uređene fakture. Stoga je faktura stvorena 5. veljače 2006. koristila trošak od 5,00 KN umjesto 6,00 KN.

Šesti primjer: jedinica mjere koju ste koristili za kupnju stavke razlikuje se od mjerne jedinice koju ste koristili za prodaju artikla.

Ponekad, kada artikl kupite od dobavljača, artikl razdvojite na manje jedinice da biste je prodavali kao pojedinačne artikle. Da bi iznos COGS-a bio točan, preporučujemo da prilikom kupnje stavki i prodaje artikala koristite istu jedinicu mjere.

Razmislite o sljedećem scenariju:

• Stvarate stavku A. Ova stavka ima kupovnu cijenu od 10,00 KN, količinu 0 na ruci i vrijednost od 0,00 KN.

• 1. siječnja 2006. kupujete pet jedinica stavke A. Svaka stavka ima trošak od 10,00 KN. Na račun dodajete dopis koji upućuje na to da postoji pet grmova. Svaki grm sadrži 20 ušiju od kukuruza.

• 5. siječnja 2006. prodajete 10 jedinica stavke A. U polje s opisom fakture dodajete bilješku da je ova prodaja za 10 ušiju kukuruza.

U ovom scenariju transakcija se objavljuje na COGS račun za 100,00 KN. Ta transakcija odražava 10 prodanih stavki i za koje je svaki trošak od 10,00 KN. No taj bi iznos trebao biti 5,00 KN. Stoga je iznos na COGS računu prekomjeran za 95,00 USD.

Uz to, ako generirate izvješće o vrednovanju inventara, izvješće će prikazati količinu zaliha od -5 i negativnu vrijednost od 50,00 KN za stavku A. No za prodaju je ostalo još 90 ušiju. Ako stavke nastavite prodavati u koracima od 10 ušiju, pojavit će se sljedeći problemi:

• Nakon prodaje svih ušiju kukuruza izvješće o vrednovanju inventara prikazat će količinu inventara od -95.

• Inventar će imati negativnu vrijednost od 950,00 USD.

7. primjer: promijenite COGS račun povezan sa stavkom

Kada se promijeni COGS račun povezan s stavkom, to neće utjecati na prethodne transakcije. Novi COGS račun koristi se za sve nove dokumente koji sadrže tu stavku.

8. primjer: račun dobavljača uređuje se kada faktura već postoji za jednu ili više stavki obuhvaćenih računom

Kada se račun dobavljača uredi, on će se poništiti i stvorit će se novi račun. Kada se uređivanje spremi, račun više nije povezan sa stavkama na fakturi. Iznos COGS-a iz svih prethodnih transakcija zatim se ponovno izračunava.